Novina(r)

Odakle da počnem, uzevši u obzir da su ispiti za 2 dana, svi zakoni studiranja, koji se dosad nikad nisu pokazali neispravnima, nalažu da nekoliko dana prije ( a to varira od osobe do osobe) volja za učenjem se smanjiva, a ukoliko se ispit ne prođe ona se vraća… prokleti zakoni…

Uglavnom danas sam nakon kratkotrajnog učenja odlučio malo odmoriti se uz kino s prijateljicom (BOK Ivana!!!!)… Prvi film koji smo pogledali bio je”Fool’s Gold” ili za vas koji ne razumijete baš engleski “Nije zlato sve što sja” (!?)… Film je prosječan, mislim meni je bio jako zanimljiv ali po kvaliteti to e vrsta filma koju gledate kad odmarate, vrsta filma kojeg u velikoj mjeri možete predvidjeti…

Nakon filma, igrom slučaja (Pozdrav mom bratu!!) ostao sam pogledati još jedan i film, a taj me film dirnuo…

“The Bucket List” (”Imaš Petlju?”)

“Jednom su proveli istraživanje na pitanje “Kad bi vam dali mogućnost da saznate točno vrijeme svoje smrti, biste i pristali? 96% ljudi je reklo NE…”

O čemu se tu radi? Pa Morgan Freeman i Jack Nicholson glume 2 bolesnika koji žive različite živote ali obole od iste bolesti. Dok tako provode vrijeme u istoj sobi, naši glavni glumci se sprijatelje i kad saznaju da su im još samo preostali jeseci života odluče napraviti listu stvari koje bi trebali učiniti prije nego umru…
Ne moram niti napominjati kako izvrsna gluma u ovom filmu na tako stvaran način predočava ljudsku dramu - borbu protiv smrtonosne bolesti. Nicholson briljira u svojoj izvedbi pomalo ekscentričnog bogataša dok je Freeman utjelovio njegovu suštu suprotnost u običnom automehaničaru koji je imao veće planove u svom životu.
Sigurno se pitate kako to da je taj film toliko utjecao na mene da sam mu odlučio posvetiti jedan cijeli post?? Lako, u filmu su ukompomirane stvari kojima smo mi svakodnevno okruženi i koje čine nas same. Vjerojatno ste se bar jednom zapitali da li vaša ljubavna veza ima smisla i vjerojatno se tražili načine da je osvježite? Vjerojatno ste se svi jednom zapitali što bi bilo da sam… Neću nikada zaboraviti zadnjih 5 minuta filma, zadnje pročitano pismo, zadnje riječi upućene prijatelju od strane osobe koja je doživjela promjenu u sebi… Te riječi koje je pratila savršena glazba dovela me do ruba (da napomenem, još nijednom nisam plakao na filmu, ali sam 2put bio blizu) ali pošto to ne priliči meni (:P) nekako sam se uspio smiriti…
Neznam kako da prinesem sve ono što je film probudio u meni, sve ono što sam izvukao iz filma nego samo ga preporučiti svima vama koji ćete ovo pročitati jer mislim da u našem životu, veliki udio u oblikovanju nas kao osobe imaju i filmovi koje gledamo, odnosno filmovi kojima se prepustimo.
Pa stoga brzo u obližnju videoteku i posudite “The Bucket List” (ili ga naručite preko MaxADSL-a) i pogledajte ga… I prepustite se…

<stavljam ga na “Listu”>

• Leave a comment... (3)

Kao što i naslov govori korejska sapunica ima sve - od najpoznatijih glumačkih lica, preko zanimljivih i začuđujućih zapleta do poetičkog i nadasve umjetničkog scenarija… Još vam nije jasno o čemu pričam? Pa pođimo ispočetka…

Tae Do (kor.  Odnosi i osjećaji, oboje poželjni ali katkad nedovoljno glasni)

Naime o čemu se radi, univerzalno popularni MadTv je napravio parodiju na korejske sapunice i tako je nastala Tae Do: spoj svega što svaka prava sapunica treba imati… No, dosta priče sami se uvjerite…

Glavni glumci: Bobby Lee (MadTv), Cathy Shim, Sung Kang (Tokyo Drift)

1. dio - uvod u priču

2. dio - stvari se polako kompliciraju

3. dio - izgubljena kćer?

4. dio - objašnjenja

<pogledajte, nećete požaliti>

• Leave a comment... (1)

Preuzeto sa službene web stranice fakulteta.

Tijekom preddiplomskog studija kandidati za zvanje prvostupnika stjecu znaja i vještine svoje struke i društveno-humanističkih znanosti općenito. Najčešća mjesta zaposlenja prvostupnika Hrvatskih studija su izdavaštvo, kulturne institucije, muzeji, arhivi, sredstva javnog priopćavanja, državna administracija i administracija tvrtki, diplomacija, turističke agencije, knjižnice i dr.

Tijekom preddiplomskog studija koji na Hrvatskim studijima traje 3 godine, student mora prikupiti najmanje 180 ECTS bodova. Bodovnu vrijednost imaju imaju obvezatni predmeti, temeljni zajednički predmeti i izborni premeti u struci i izvan struke.

Razredbeni postupak

Razredbeni postupak za upis na Hrvatske studije jedinstven je za sve kandidate, bez obzira na studij. Maksimalan broj bodova koji kandidat može ostvariti tijekom razredbenog postupka iznosi 1000 bodova.

Na razredbenom postupku vrednuju se tri elementa:

• Uspjeh u srednjoj školi (maksimalno 400 bodova)
• Uspjeh na testu intelektualnih sposobnosti (maksimalno 120 bodova)
• Uspjeh na testu znanja (maksimalno 480 bodova)

Test znanja sastoji se od šest grupa pitanja, a svaka grupa pitanja odgovara jednom području srednjoškolskog gradiva

• Hrvatski jezik i književnost
• Povijest
• Filozofija i logika
• Sociologija
• Psihologija
• Matematika

Pitanja na testu znanja jednaka su za sve kandidate, bez obzira na željeni studij. No, za pojedini studij vrednuju se samo određene grupe pitanja. Kandidat odgovara na ona pitanja koja se vrednuju za njegov željeni studij. Kandidatu nije ograničen broj studija na koje može natjecati, te može, ukoliko želi, odgovarati na sva pitanja.

Određena grupa pitanja donosi bodove za više studija, no ne u istom omjeru. Za određeni studij pitanja iz jedne grupe važnija su nego za neki drugi studij. Rješavanje testa znanja traje 60 min.

Nešto više možete pronaći na samoj stranici fakulteta:

- upisi 2008/2009

- diplomski studij

<jesam li bio od pomoći?>

• Leave a comment... (8)

Ja i Ana se znamo još iz osnovne škole u kojoj smo bili u istom razredu do 4. kad je ona (nažalost) odlučila nastaviti školovanje u Splitu. U međuvremenu smo oboje razvili posebnu želju za istom profesijom no sudbina nas je odvela na „suprotne strane“. Ja sam, kao što je i poznato, završio na FPZG-u a ona na Hrvatskim studijima. Budući mi treba malo prakse jer je novinarstvo profesija kojom ću se baviti, a i budućim studentima više znače nečija osobna iskustva nego čisto činjenice Ana mi je učinila uslugu i pristala odgovoriti na par pitanja o svom, dosadašnjem, iskustvu na faksu. Moram i nadodati kako sam intervju malo „prilagodio“ da bi izgledao kao formalni, budući smo ga vodili na ručku u menzi.

Dino: Kako si se pripremala za prijemni ispit?

Ana: Pa moram priznati da sam se sama spremala, bez plaćanja priprema, oko misec dana. Čak sam i na plažu redovito nosila knjigu. Ali nije bilo osobito teško budući da sam za maturu morala spremat Hrvatski jezik, Politiku i Engleski pa mi je dosta toga ostalo u glavi.

D: I kako je prošao prijemni?

A: Pa bila san 300-ta ali pošto se velik broj onih koji se prijave na studije prijave i na filozofski, ako upadnu na oba radije odaberu filozofski; tako da sam ja na krau upala na studije i kad bi opet mogla birat izabrala bi studije jer smatram da ima smjerova koji su, po mom mišljenju, kvalitetniji ovdje nego na filozofskom, kao npr. Psihologija.

D: Reci nam nešto općenito o hrvatskim studijima.

A: Moram priznati kako sam jako zadovoljna tim što sam upisala baš ovaj fax iz više razloga. Jedan je taj što su profesori jako pristupačni odnosno imaju otvoren pristup i većini njih je u interesu da studenti imaju što bolju ocjenu. Tu bih ka najbolju izdvojila prodekanicu Jelenu Jurišić. Menza nam je isto super. Samo je velika mana to šta, meni naprimjer, triba sat vrimena dok dođen do faksa, sad kad su ga primistili na Borongaj.

D: Kakvi su odnosi među studentima Hrvatskih studija? Postoji li kakv rivalitet među polaznicima različitih smjerova?

A: Pa, neki studenti sa drugih smjerova nas smatraju nekomunikativnima. Meni osobito nisu najdraži povjesničari jer se često prave pametni. Ali iznimka potvrđuje pravilo, tako da ima i nekih koji su OK.

D: Što ti se najviše dopalo što se tiče samih predavanja?

A: Pa najviše mi se sviđa to šta imamo TZP, odnosno Temeljne Zajedničke Predmete, odnosno predmete koji su temeljni na drugim smjerovima mi možemo također pohađati. Recimo, Politička Geografija (3.godina sociologije) ili Uvod u Psihologiju (1.godina psiholoije). A šta se tiče izbornih, njih možemo birati sa drugog smjera tako da imamo masu predmeta od kojih možemo birati. Npr. Feminizam ili psihologija ovisnosti.

D: Gdje se vidiš u budućnosti?

A: Premda većina studenata odabire PR (nap.a. odnosi s javnošću), ja ću najvirovatnije izabrat radioteleviziju, mislin može i tisak, ali PR ne jer mislim da nema neke velike veze s biti novinara.

D: A zašto baš radiotelevizija? Želiš biti poznata ili?

A: Pa, želim bit na televiziji. A za to drugo, profesori nam često dovode neke poznate novinare, a meni se najviše svidila Mirjana Rakić iz „Reportera“ čiju sam jednu rečnicu odmah zapamtila:
„Svi žele biti poznati, ali nisu ni svjesni da se biti poznat može i po nečemu lošem.“

D: Uzor?? Najbolja emisija?

A: Pa za uzor bih izdvojila Mirjanu Hrgu (10 do 8 ) a od emisija definitivno Provjereno.

D: Hm, to što si nabrojila je sve na Novoj TV. Samo slučajnost ili??

A: Ma slučajnost, osobno bih na HRT-u volila radit, ali dobrih novinara ima i na HRT-u, i na RTL-u i na Novoj

D: I na studiju novinarstva?

A: (smješak)

<za više informacija, naći ćete je na facebooku=)>

• Leave a comment... (3)